Kulturni dom Zora

Pitanje je postoji li u Opatiji građevina koja je življi i aktivniji svjedok povijesti u proteklih 125 godina od Kulturnog doma Zora.
Izgrađen je davne 1889. godine, šest mjeseci nakon osnivanja Čitaoničkog društva «Zora» , potpomognut od Ivana i Benedikta Fiamina, Anta i Jakova Jurkovića, Ivana, Pavla i Serafina Tomašića. Službeno ga je otvorio prvi predsjednik «Zore», pomorski kapetan Ivan Fiamin, 18. kolovoza 1889. godine. Zaslugom ovih ljudi Opatija je dobila jednu kulturnu instituciju koja u svoje redove okuplja sve one koji imaju smisla i volje za očuvanje i upoznavanje naše kulturne baštine.

Veoma brzo Kulturni dom Zora postaje središte cjelokupnog društvenog, političkog i nacionalnog djelovanja u Opatiji kao i na čitavom području Kvarnerskog zaljeva.
U prostorijama novoosnovanog Čitaoničkog društva građani Opatije našli su svoje stalno stjecište. Sa svojim brojnim članstvom osnovali su knjižnicu, otvorili kavanu gdje su se družili i izmjenjivali novosti u politici i kulturi. Prikazivali su filmove, igrali briškulu, trešetu, šah, domino, biljar. Opatija je postala središte izuzetno bogatih događaja; kazališne predstave subotom, plesne večeri, zabave uz tamburicu, pučke veselice.
Politički prvaci Hrvatske kao i znanstvenici i književnici često su ovdje održavali svoje sastanke. Među najpoznatijima bili su: Eugen Kumičić, Viktor Car Emin, Vladimir Nazor, Rikard Katalinić - Jeretov, Silvije Strahimir Kranjčević, Vjekoslav Spinčić, Milan Marjanović, Milutin Cihlar - Nehajev, Antun Gustav Matoš, Ksaver Šandor Gjalski, Stjepan Miletić, Milan Begović, Milan Ogrizović, Anton Pavlovič Čehov i Ivan Cankar.

 


U ovom domu bilo je i sjedište Družine sv. Ćirila i Metoda, a nešto kasnije Čitaoničkom društvu «Zora» priključuje se i Pjevačko tamburaško društvo «Lovor».
Nešto tužnije dane Dom proživljava za vrijeme Prvog svjetskog rata u doba kojega zgrada poprilično propada, ali da bi odmah 1919. godine bili obnovljeni zidovi i krov te su narednih godina aktivnosti u Domu Zora opet bile u punom usponu i on je opet postao središte kulture opatijskoga kraja. Aktivno Žensko demokratsko društvo vodilo je svoje kreativne tečajeve domaćinstva. Osnovan je omladinski klub «Domovina», a od 1919. godine i zabavno-poučni klub «Sloga», zatim športski klub «Olymp», potom tamburaški zbor od pedesetak članova, dramska sekcija za gajenje diletantske kazališne umjetnosti s režiserom Viktorom Carom i glumcem Dragom Gervaisom. Vladala je prava umjetnička idila. Život u Zori zamire 1927. godine kada Talijani zabranjuju rad svih društava. Koristeći ples kao izliku u Domu se skupljaju ljudi naprednih ideja u idućim godinama. Praktički napuštena zgrada služi neko vrijeme Židovskoj zajednici za bogoslužje, a potom i kao centar za smještaj regruta. Pravi se život u Dom vraća tek nakon završetka Drugog svjetskog rata kada bivaju osnovani pjevački zbor, dramska sekcija, limena glazba te pučko sveučilište s usmenim novinama. Godine 1947. osnivaju se nove sekcije, tamburaški zbor, čitaonica, knjižnica, šahovski klub te baletna sekcija iz koje godinu dana kasnije 1948. nastaje i naš Folklorni ansambl «Zora». Za naredna desetljeća možemo reći da su za naš Ansambl bila zlatno doba, ali to nikako ne možemo reći i za sam Dom Zora. Dugogodišnja neulaganja u objekt rezultirali su 1981. godine zabranom korištenja zgrade radi derutnosti i opasnosti od urušavanja.

Slijedi petnaestogodišnje razdoblje bez Doma što je itekako imalo odraza na cjelokupni kulturni život Opatije, a posebno na rad Folklornog ansambla «Zora». Gradski oci Opatije svjesni važnosti «Zore» iznalaze sredstva za izgradnju potpuno novog objekta Kulturnog doma po projektu arhitekta Zdeslava Surine. Svoja vrata Dom otvara 10. travnja 1997. godine.
Zoraši su ipak dosanjali san kojem se više skoro i nisu nadali. Folklorni ansambl «Zora» izgradnjom nove zgrade dobio je dvoranu za vježbanje, spremište za nošnje i instrumente, mušku i žensku garderobu sa sanitarijama i dostojnu društvenu prostoriju.

 



Nova Zora danas je već punoljetni objekt u kojem se osim našeg ansambla nalaze Gradska knjižnica i čitaonica Viktora Cara Emina, opatijske mažoretkinje, kao i umirovljenici koji ovdje imaju svoj kutak za druženje i zabavu. Dom ponovno postaje mjesto mnogobrojnih skupova i druženja.
Danas Kulturni dom Zora opet ima svoje zasluženo mjesto u kulturnom i javnom životu Opatije. On je sudionik i graditelj povijesti našega kraja i dio života generacija i generacija domaćih ljudi.